U ordinaciji možete obaviti alergijsko testiranje razIne IgE na specifične alergene. Za njihovo određivanje uzima se uzorak krvi, a zatim se iz seruma određuje razina antitijela, a time i određuje postoji li i u kojem intenzitetu alergijska reakcija na alergene koje udišete ili koje unosite hranom u tijelo. Ovdje je prikazan nalaz koji pacijent dobiva uz obrazloženje nalaza i propisivanje terapije po obavljenom testiranju.
Alergija je reakcija organizma na tvari (alergene) koje tijelo doživljava kao strane i štetne. Kada tijelo neku tvar (pelud, dlaku životinje, lijek ili sastojak u hrani) detektira kao strano tijelo pokreće u imunološkom sustavu čitav niz obrambenih reakcija koje zovemo alergijskom reakcijom. Ona se može pojaviti odmah ili nakon nekoliko sati nakon kontakta s alergenom. Ponekad ta reakcija može biti tako burna da tijelo razvije anafilaktičku reakciju koja može završiti smrću. Na sreću to se ipak rijetko događa, a takve reakcije najčešće su na neke lijekove, osobito u injekcijama ili na ubode insekata ili životinja koje ubodom izlučuju otrove.
Kada tijelo uoči neku tvar (alergen) kao stranu, aktivira antitijela IgE klase koji zatim uhvate alergen, vežu se za mastocite (stanice u krvi) i na taj način počinje se pojačano lučiti histamin koji izaziva alergijsku reakciju. Mastociti su stanice koje se nalaze pod kožom, u sluznici nosa, u plućima i probavnom traktu.Nakon reakcije IgE antitijela s uzročnikom i aktivacije mastocita potiče se aktivacija medijatora (posrednika) upale u tijelu kao što je pojačano lučenje histamina, leukotrijena, prostaglandina u našem tijelu što izaziva simptome alergijske reakcije u našem tijelu.
Simptomi alergijske reakcije mogu biti blagi, srednje blagi, jako izraženi do anafilaktičkog šoka. Stanje alergijskog šoka tj. anafilaksija je opća alergijska reakcija, koja zahvaća dišne putove i/ili srčano-žilni sustav, kožu i/ili probavni trakt. Simptomi alergijske reakcije ovise o načinu ulaska alergena u tijelo, odnosno na koju vrstu alergena tijelo reagira stvaranjem IgE antitijela. Alergene možemo podijeliti na inhalatorne (alergeni koje udišemo), zatim nutritivne (alergeni koji se unose u tijelo kao hrana ili pića) i lijekove koji se mogu primjenjivati kao kapi, kreme i sprejevi na kožu i sluznice, kapsule, tablete, sirupi, kapi, čepići, vaginalete ili se mogu primjenjivati u formi injekcija i infuzija.
Alergijska reakcija može izazvati različite simptome:
• Hunjavica (alergijski rinitis)
• Upala ždrijela (crvenilo, otekline)
• Pluća ( kašalj, teško disanje, fijeuci i šumovi na plućima, bronhospazam)
• Probavne smetnje ( bolovi i grčevi u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljevi, pečenje na anusu, česte upale hemeroida)
• Kožne tegobe (osipi, urtikarije, otekline)
• Urinarne tegobe (učestalo mokrenje i pečenje na spolovilu)
• Srčano-žilni sustav (malaksalost, umor, slabost, bljedilo, ubrzani puls, nesvjestica)
Najčešći alergeni nutritivni i inhalatorni koji u tijelu mogu izazvati alergijsku reakciju su:
• grinje
• pelud
• mačke i druge životinje, na primjer, psi, konji, zečevi i svinje
• hrana, kao što su kikiriki, jaja, soja, kravlje mlijeko, sir i plodovi mora
• ubodi insekata
• lijekovi
• plijesan
• lateks
Alergeni, koji se prenose zrakom, su grinje, pelud, spore plijesni, dlake mačaka i psa. Udisanje ili dodir s takvim alergenom izazva osip, naticanje očiju, peludnu groznicu ili astmu.. Prehrambeni alergeni unose se sa hranom. Bilo koja vrsta hrane može izazvati alergijsku reakciju. Najčešći prehrambeni alergeni su jaja, kravlje mlijeko,kazein-bjelačevina iz kravljeg miljeka i mliječnih proizvoda, kikiriki, soja, pšenica, sjemenke, riba i školjke.
Istraživanja Britanskih znanstvenika pokazuju, da se u periodu od 1990 do 2001 godine, broj ljudi, koji pati od alergije, povećao za 7 puta. Prije 100 godina riječ “alergija” nije ni postojala. U 1950 godini, svaki sedmi Amerikanac imao je alergiju, u 1970 imao ju je svaki peti, a u 1985 – svaki treći. Ukoliko osoba ima bilo kakve tegobe koje liječnik procijeni kako bi mogle biti povezane s alergijom potrebno je učiniti laboratorijaks tetsiranja. Danas se najčešće koriste testovi iz krvi kojim se određuje ukupna količina IgE antitijela RIST), ili razina specifičnih IgE antitijela na određene alergene (RAST).
1). Određivanje ukupnih IgE antitijela u krvi
Količina IgE antitijela u serumu zdravih osoba je promjenjiva tijekom života i može biti povećana kod alergijskih, parazitarnih i zloćudnih bolesti.
2). Određivanje specifičnih IgE antitijela u krvi
Iz krvi je moguće utvrditi količinu specifičnih IgE antitijela koja se stvaraju u našem tijelu na pojedinačne alergene (inhalatorne ili nutritivne), izražene najčešće u mjernim jedinicama IU/ml .